Najava Dragana Čovića da će političkim putem pokušati ishoditi povlačenje odluke Ureda visokog predstavnika (OHR) o zabrani raspolaganja državnom imovinom ponovo je u fokus javnosti vratila jedno od najosjetljivijih pitanja u Bosni i Hercegovini. Iako se takvi zahtjevi u javnosti često pravdaju ekonomskim razvojem i investicijama, predstavnici civilnog društva upozoravaju da se iza svega kriju privatni i politički interesi.
Odluka OHR-a, koja formalno zabranjuje raspolaganje državnom imovinom do donošenja zakonskog rješenja, u praksi se, kako tvrde nevladine organizacije, masovno krši. Šumska područja se eksploatišu, rijeke se preusmjeravaju, a poljoprivredno zemljište prodaje, često po minimalnim cijenama i bez jasnih procedura. Posebno se ističe Hercegovina kao regija u kojoj se, uprkos važećim zabranama, intenzivno trguje državnim resursima.
Neumska obala, projekti solarnih elektrana te planovi izgradnje naftnih terminala navode se kao primjeri koji su izazvali ozbiljnu zabrinutost javnosti. Građani i nevladine organizacije upozoravaju da se radi o sistematskom iskorištavanju državne imovine mimo zakona.
Upozorenja s terena
Predstavnici civilnog sektora otvoreno govore o snažnoj povezanosti politike i kriminala. Mario Ćosić iz neformalne građanske grupe „Zaustavimo nezakonite izmjene Prostornog plana u Mostaru“ tvrdi da je riječ o dugogodišnjoj i duboko ukorijenjenoj praksi.
„Kada pogledate prostor od Stoca do Mostara, to su područja u kojima Čović ima potpunu političku kontrolu. Upravo tu se dešavaju najveće zloupotrebe“, navodi Ćosić, dodajući da su brojne koncesije i dozvole izdavane mimo zakona, te da se sada pokušava njihova naknadna legalizacija.
Politički pritisak umjesto zakona
Umjesto rješavanja pitanja državne imovine kroz institucije i zakonske procedure, iz Parlamenta BiH dolaze političke poruke. Dragan Čović je javno pozvao na povlačenje odluke OHR-a, naglašavajući da ona, prema njegovim riječima, koči privredni razvoj.
„Smatram da treba izvršiti pritisak na onoga ko je nametnuo privremena rješenja, kako bi ih povukao i omogućio normalno funkcioniranje i razvoj gospodarstva“, izjavio je Čović.
Kritičari, međutim, upozoravaju da bi ukidanje zabrane bez jasnog zakonskog okvira otvorilo prostor za još veće zloupotrebe državne imovine, čime bi javni interes bio dodatno ugrožen.
