Predstavnički dom Parlament Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je izmjene zakona koje regulišu izgradnju Južne plinske interkonekcije između Bosna i Hercegovina i Hrvatska. Za prijedlog je glasalo 79 zastupnika, jedan je bio protiv, dok su dva bila suzdržana.
Sjednica je trajala gotovo šest sati, a značajan dio vremena obilježili su pregovori iza zatvorenih vrata.
Zakon usvojen bez amandmana
Iako su tokom rasprave predlagani amandmani s ciljem dodatne zaštite državne imovine, nijedan od njih nije dobio podršku Vlade FBiH. Zakon je usvojen u izvornom obliku, što ukazuje na snažnu političku volju za njegovo brzo donošenje.
Tokom diskusije zastupnici su razgovarali s ministrom energetike Vedran Lakić, ali bez konkretnih izmjena konačnog teksta.
Uloga stranog investitora
Jedna od ključnih novina je uključivanje kompanije AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., koja je u vlasništvu američkog investitora. Istovremeno, izmjene zakona praktično isključuju mogućnost da BH Gas ima vodeću upravljačku ulogu u projektu.
Ministar Lakić istakao je da projekat ne obuhvata samo osnovnu trasu gasovoda, već i dodatne pravce koji bi povezali više gradova.
Kritike nevladinog i međunarodnog sektora
Ozbiljne primjedbe stigle su iz organizacija civilnog društva. Iz Aarhus Centar upozoravaju da zakon nije usklađen s ustavnim i pravnim okvirom, te da ključni elementi ugovora s investitorom ostaju nedefinisani.
Slične kritike dolaze i iz CEE Bankwatch Network, gdje naglašavaju da javnosti nisu dostupne procjene ukupnih troškova projekta.
Nejasni troškovi i naredni koraci
Jedno od ključnih pitanja ostaje – koliko će ovaj projekat koštati građane Federacije BiH. Bez preciznih finansijskih analiza, teško je procijeniti dugoročnu isplativost i utjecaj na budžet i energetsku sigurnost.
Zakon sada ide u proceduru razmatranja u Domu naroda, nakon čega slijedi mogućnost potpisivanja međudržavnog sporazuma s Hrvatskom.
