Trojica muškaraca optužena za planiranje napada u SAD-u 11. septembra postigla sporazum o krivici

Trojica muškaraca optužena za planiranje terorističkih napada 11. septembra 2001. nagodili su se s američkim vlastima, objavilo je američko ministarstvo odbrane

Khalid Sheikh Mohammad, Walid Muhammad Salih Mubarak Bin Attash i Mustafa Ahmed Adam al-Hawsawi držani su u bazi američke mornarice Guantanamo Bay na Kubi godinama bez suđenja, piše BBC. Prema pisanju američkih medija, muškarci će se izjasniti krivima, a tužilaštvo će odustati od traženja smrtne kazne za njih. Ostali uslovi nagodbe o priznanju krivice još nisu objavljeni.

Gotovo 3.000 ljudi u New Yorku, Virginiji i Pennsylvaniji ubijeno je u napadima al-Qaide 11. septembra 2001. Bio je to najsmrtonosniji napad na američkom tlu od japanskog napada 1941. na Pearl Harbour na Havajima, gdje je ubijeno 2.400 ljudi.

Priznali krivicu za ubistvo 2.976 ljudi

Nagodba je objavljena u pismu koje su tužioci poslali porodicama žrtava, piše The New York Times.

“U zamjenu za ukidanje smrtne kazne kao moguće kazne, ovo troje optuženih pristalo je priznati krivicu za sva kaznena djela za koja se terete, uključujući ubistvo 2976 ljudi navedenih u optužnici”, navodi se u pismu glavnog tužioca, kontraadmirala Aarona Rugha.

Muškarci su optuženi za niz kaznenih djela, uključujući napade na civile, ubistva kršenjem zakona rata, otmice i terorizam. Očekuje se da će službeno podnijeti svoje izjašnjenje sudu već sljedeće sedmice, izvijestio je Times.

Khalid Sheikh Mohammad naširoko se smatra arhitektom napada, u kojem su otmičari zaplijenili putničke avione i srušili ih na Svjetski trgovački centar u New Yorku i Pentagon kod Washingtona. Četvrti avion srušio se u polje u Pennsylvaniji.

Nagodio se i mozak napada

Mohammad, inžinjer školovan u SAD-u, zarobljen je zajedno s Hawsawijem u Pakistanu u martu 2003. godine. Tužioci su tvrdili da je ideju o otmici aviona iznio vođi al-Qaide Osami bin Ladenu, a kasnije je pomogao u regrutiranju i obuci nekih otmičara.

Bio je podvrgnut brojnim “naprednim tehnikama ispitivanja”, uključujući “waterboarding” najmanje 183 puta prije nego što je američka vlada zabranila tu praksu.

U svom je pismu admiral Rugh napisao da odluka o prihvatanju dogovora “nije donesena olako” i da je to “najbolji put do pravde”.

U septembru je Bidenova administracija navodno odbacila uslove nagodbe o priznanju krivice s pet muškaraca koji su držani u bazi američke mornarice na Kubi, među kojima je bio i Mohammad.

Muškarci su navodno od predsjednika tražili garanciju da neće biti držani u samici i da će imati pristup liječenju.

Vijeće za nacionalnu sigurnost Bijele kuće saopćilo je da je predsjednikov ured obaviješten o novom dogovoru te da nije igrao nikakvu ulogu u pregovorima.

Žestoke kritike porodica žrtava i republikanaca

Jim Smith, čija je supruga umrla u napadima, rekao je za New York Post da su porodice žrtava “čekale 23 godine da dođu na sud kako bi se zabilježilo što su te životinje učinile našim voljenima”. “Oduzeli su nam tu priliku”, rekao je i dodao da bi za svoje uloge trebali dobiti “najvišu kaznu”, piše index.hr.

I republikanci su brzo napali Bidenovu administraciju zbog postizanja dogovora s optuženima. Čelnik manjine u Senatu Mitch McConnell osudio je taj potez kao “odvratno odricanje od odgovornosti vlade da brani Ameriku i osigura pravdu”.

“Jedina stvar gora od pregovora s teroristima je pregovaranje s njima nakon što su uhvaćeni”, rekao je.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *