Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit podnio je najnoviji polugodišnji izvještaj Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, u kojem je analizirao političku situaciju u zemlji u periodu od aprila do oktobra 2025. godine. Izvještaj se fokusira na kontinuiranu političku krizu izazvanu potezima bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Šmit je istaknuo kako Dodikove aktivnosti nisu bile izolirani incidenti, nego dio šire, planski vođene političke strategije. Iako su postojali strahovi od mogućih sigurnosnih sukoba, situacija je, prema njegovim riječima, ostala u okvirima političkih tenzija.
Uloga EUFOR-a i institucionalna kriza
Visoki predstavnik posebno je naglasio važnost misije EUFOR-a, čije je prisustvo, kako je rekao, ključno za očuvanje stabilnosti u BiH. Napadi na Dejtonski mirovni sporazum, dodao je, izazvali su ozbiljne posljedice i doveli zemlju u duboku institucionalnu i političku krizu.
U izvještaju je naveo da su odluke Ustavnog suda BiH i Centralne izborne komisije, kojima su poništeni neustavni zakoni iz RS-a, pokazale da postoji jasan pravni okvir i odgovornost za one koji djeluju protiv ustavnog poretka.
Šmit je također konstatirao da je državna koalicija faktički prestala funkcionirati – “Trojka” je napustila saradnju sa SNSD-om, dok su HDZ i SNSD nastavili blokirati rad Vijeća ministara. Parlament je, kako navodi, gotovo paraliziran, a reformski procesi su zaustavljeni.
Državna imovina i inicijativa iz Federacije BiH
Veliki dio izvještaja odnosi se na pitanje državne imovine. Šmit upozorava da trenutna zabrana raspolaganja tom imovinom, donesena odlukom Ustavnog suda BiH, stvara pravnu nesigurnost i koči ekonomske projekte, posebno u Federaciji BiH, koja zabranu poštuje, za razliku od Republike Srpske.
– Potrebno je pronaći model kojim bi se ublažila zabrana, kako bi vlasti koje poštuju zakon mogle realizirati infrastrukturne projekte od javnog značaja – navodi Šmit.
U izvještaju je istaknuto i da je premijer Federacije BiH, Nermin Nikšić, dostavio inicijativu za izmjenu odluke, s ciljem omogućavanja razvoja projekata koji ne bi ugrozili pravni poredak.
Međunarodno prisustvo i budućnost BiH
Šmit je poručio da međunarodne institucije u BiH moraju ostati prisutne, jer predstavljaju garanciju mira i stabilnosti. Podsjetio je i na važnost provedbe tzv. Agende 5+2, čime bi BiH mogla potvrditi institucionalnu samoodrživost i napredak ka euroatlantskim integracijama