Još jedna, uslovno rečeno zanimljivost, objelodanjena je ovih dana. Stečajni postupak nad Vitezitom otvoren je 14. 11. 2019. godine. Mjesec dana ranije Advokatsko drušvo „ Adil Lozo i drugi“ izvršava posudbu od 50.000 maraka od Društva „Igman Konjic“, navodno potrebne za vođenje prethodnog stečajnog postupka.
zakonitosti stečajnog postupka u Vitezitu. Pravobranilaštvo BiH podnijelo je tužbeni zahtjev Općinskom sudu u Travniku kojim traži poništenje Rješenja o dosudi kojom su nekretnine Vitezita, oko 1,3 miliona m2 predate u posjed kupcu, zagrebačkoj firmi „WDG promet“ vlasnika Matiasa Zubaka. Tuženi su stečajna upraviteljica Behrija Huseinbegović, odnosno Vitezit te “WDG promet”.
RAZLIČITE PRESUDE I STAVOVI
Pravobranilaštvo navodi da stečajna uprava nije mogla prodati imovinu iz jednostavnog razloga – Vitezit nije bio upisan kao njen vlasnik! U zemljišnim knjigama vlasnik je država, a Vitezit je tek korisnik.
„Predmet prodaje su nekretnine koje nisu mogle biti u prometu, gdje prvotuženi nije bio niti je sada vlasnik istih, jer nije stekao pravo vlasništva, obzirom da u momentu prodaje, niti kasnije, nije bio upisan u zemljišnu knjigu kao vlasnik nekretnina, zbog čega nije jasno kako, na koji način i pod kojim uslovima je stečajna upravnica prvotuženog uvela u posjed drugotuženog – kupca nekretnina, koji je ikao upoznat o nemogućnosti provođenja Rješenja o dosudi, faktički preuzeo vlasnička ovlaštenja nad spornom imovinom prvotuženog“, navedeno je u tužbi Pravobranilaštva.
Zemljišnoknjižni ured suda u Travniku odbio je upisati pravo vlasništva za „WDG promet“. Uredu nije dostavljena potvrda o plaćenom porezu, a i spisak parcela se razlikuje od onoga što je sukladno oglasu prodano kupcu.
Reakcija Pravobranilaštva BiH uslijedila je nakon što je Kantonalni sud u Novom Travniku krajem novembra poništio navedeno rješenje ZK ureda kojim odbija upis vlasništva, te je cijeli predmet vraćen na ponovni prvostepeni postupak. Kantonalni sud dao je na neki način prednost Zakonu o stečajnom postupku FBiH u odnosu na državni Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom.
S druge strane, Pravobranilaštvo BiH je stava da je u pitanju prodaja državne imovine koja je suprotna Zakonu o zabrani raspolaganju državnom imovinom, kojeg je svojevremeno proglasio Ured visokog predstavnika.
„Rješenje o dosudi je protivno Ustavu BiH i prinudnim propisima, a posebno relevatnim odredbama Zakona o provremenoj zabrani raspolaganja državnom imovine koja u članu 2 propisuje da „bez obzira na odredbe bilo kojeg drugog zakona ili propisa, državnom imovinom može raspolagati iskuljučivo Bosna i Hercegovina, kao njen titular. Svaka odluka, akt, ugovor ili bilo koji drugi pravni instrument koji se raspolaže imovinom iz člana 1 ovog zakona suprotno odredbama ovog zakona je ništav“, zaključuju pravobranioci BiH.(Žurnal magazin)
