Papa Lav XIV će 4. jula boraviti na italijanskom otoku Lampedusa, simbolu migrantske krize na Mediteranu. Posjeta dolazi u trenutku pojačanih tenzija između Vatikana i administracije američkog predsjednika Donald Trump, te se tumači kao snažna poruka solidarnosti s migrantima.
Otok nade i tragedije
Lampedusa, mali otok južno od Sicilije, godinama predstavlja jednu od glavnih ulaznih tačaka za migrante i izbjeglice koji iz Afrike i s Bliskog istoka pokušavaju stići do Evrope. Ruta koja vodi do ovog otoka smatra se jednom od najsmrtonosnijih na svijetu, a hiljade ljudi izgubile su život pokušavajući preći more u prenatrpanim i nesigurnim plovilima.
Papa Lav je još prošle godine u video-poruci zahvalio volonterima na Lampedusi, ističući da su migrantima pružili „osmijeh i pažnju ljudskog lica“ nakon njihovog očajničkog putovanja nade.
Njegov prethodnik, Papa Franjo, posjetio je Lampedusu 2013. godine, gdje je služio misu na oltaru napravljenom od ostataka migrantskih brodova i u more bacio vijenac u znak sjećanja na stradale.
Umjesto SAD-a – među migrantima
Iako je američki potpredsjednik J. D. Vance tokom posjete Vatikanu u maju prošle godine papi uručio zvaničan poziv predsjednika Trumpa da posjeti Sjedinjene Američke Države, Vatikan je ranije ovog mjeseca saopćio da do te posjete ove godine neće doći.
Dok papa bude boravio na Lampedusi, Trump u Washingtonu planira veliku proslavu Dana nezavisnosti pod nazivom „Freedom 250“, najavljenu kao spektakularan višednevni događaj s UFC borbama, uličnom IndyCar utrkom i masovnim atletskim programom.
Godina otvorenih neslaganja
Odnosi između pape i Trumpove administracije već duže vrijeme su zategnuti, prvenstveno zbog američke imigracione politike. Prije izbora za poglavara Katoličke crkve, tadašnji kardinal Robert Prevost više puta je kritikovao stroge mjere prema migrantima.
U svom prvom obraćanju kao papa naglasio je da je „potomak imigranata“, poručivši da je dostojanstvo migranata za njega lično pitanje. U septembru je iz svoje rezidencije u Castel Gandolfu javno doveo u pitanje dosljednost političara koji se protive abortusu, a istovremeno podržavaju, kako je naveo, nehuman tretman imigranata.
Reagovao je i u oktobru 2025. godine, nakon racija u Chicagu, svom rodnom gradu, ističući pred američkim biskupima da će Crkva nastaviti pratiti i podržavati migrante.
Kadrovske promjene i poruka UN-u
Svoj stav papa je potvrdio i konkretnim potezima. U decembru je smijenio nadbiskupa New Yorka, kardinala Timothy Dolan, kojeg se smatra bliskim Trumpu, te imenovao biskupa Ronalda Hicksa, poznatog po jasnom protivljenju masovnim deportacijama.
Nedavno je papa odbio i poziv da se pridruži Trumpovom „Odboru za mir“ (Board of Peace), inicijativi koja, prema navodima iz Washingtona, ima za cilj obnovu Gaze i rješavanje drugih kriznih žarišta.
Državni sekretar Svete Stolice, kardinal Pietro Parolin, pojasnio je da postoje „određena kritična pitanja“, dodavši kako bi međunarodnim krizama prvenstveno trebale upravljati Ujedinjene nacije.
Posjeta Lampedusi tako nadilazi simboliku pastoralnog pohoda – ona predstavlja jasnu poruku o prioritetima pontifikata pape Lava XIV, koji je, barem za sada, odlučio Dan nezavisnosti Sjedinjenih Država provesti uz one koji traže novo mjesto pod suncem.
