Prema posljednjim projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Slovenija će do 2029. godine – s obzirom na očekivanu razliku u stopama privrednog rasta – po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju i znatno se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.
Po tom pokazatelju Slovenci su već ispred Grčke, Portugala i Španije. Nakon ovogodišnjeg realnog rasta BDP-a od 2 posto, MMF Sloveniji u 2025. predviđa jačanje privredne aktivnosti od 2,5 posto, a potom oko 2,7 posto za iduće godine.
Takva će ekonomska dinamika, iako niža nego u godinama prije izbijanja pandemije Covida-19 i s oporavkom nakon koronavirusa 2021., prema prognozama fonda znatno nadmašiti one članica EU na zapadu i jugu Evrope, čime će Slovenija postepeno smanjivati razvojni zaostatak za najrazvijenijim zemljama Evrope.
Dok je ove godine slovenski BDP po stanovniku, izražen u standardima pariteta kupovne moći, zaustavljen na vrijednosti od 53.290 dolara, već 2029. trebao bi dosegnuti 66.680 dolara, ako se obistine prognoze MMF-a, prenosi Poslovni.hr.
To bi bilo više od očekivane vrijednosti ovog pokazatelja za Italiju, za koju se očekuje porast sa 56.910 dolara standarda kupovne moći ove godine na 64.830 dolara u 2029. Također, treba napomenuti da su razvojne razlike unutar Italije velike te da njen sjeverni dio uglavnom važi za jedno od razvijenijih područja u Evropi, dok je jug i dalje u stanju slabe razvijenosti.
Slovenija bi se do 2029. po BDP-u po stanovniku i kupovnoj moći trebala znatno približiti Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. U Francuskoj bi se taj pokazatelj trebao povećati sa 60.340 dolara ove godine na 70.150 dolara 2029. U Ujedinjenom Kraljevstvu, međutim, očekuje se da će porasti s 58.880 na 68.700 dolara.
Slovenija je prije nekog vremena prema tom kriteriju pretekla Grčku, Portugal i Španiju, a ta će se razlika zadržati, odnosno bit će i nešto veća.
Iako je Slovenija standardom predvodnica prostora srednje Evrope, ona će i dalje znatno zaostajati za Austrijom, Njemačkom i većinom ostalih članica EU u sjeverozapadnoj i sjevernoj Evropi, gdje je spomenuti pokazatelj blizu ili iznad 80.000 dolara.
Općenito, srednja Evropa ubrzano nadoknađuje zaostatke za zapadom. Poljska, primjerice, ubrzano smanjuje razvojni jaz za nekim zapadnim i južnim evropskim članicama EU, gdje se očekuje porast BDP-a po stanovniku prema standardima kupovne moći s 49.060 dolara u 2024. na 63.450 dolara do 2029.
Snažan rast bi trebala zabilježiti Litva, sa 50.600 na 64.790, kao i Češka, sa 50.470 na 62.600 dolara.
Značajan rast Estonije
Uprkos rastu, očekuje se da će Mađarska, Slovačka te iznenađujuće i baltički tigrovi Latvija i Estonija zadržati niže vrijednosti ovog pokazatelja. Primjerice, u Estoniji, koja se često navodi kao pozitivni primjer razvoja bivših socijalističkih zemalja, očekuje se rast BDP-a po stanovniku prema standardima kupovne moći do 2029. u odnosu na ovu godinu sa 45.120 na 55.110 dolara.
Također, zapadne zemlje brzo sustiže i Rumunija koja dinamično raste s niske početne tačke tokom tranzicije u kapitalizam u godinama nakon ulaska u EU 2007. godine.
Do 2029. njen bi BDP po stanovniku u standardu kupovne moći već trebao doseći 58.610 dolara. U susjednoj Bugarskoj, koja je imala sličnu ishodišnu tačku, standard znatno sporije raste i trebao bi iznositi samo 46.600 dolara.