Piše: dr Mirela Ibrić, specijalista nuklearne medicine
Svoju ulogu vitamin D ispoljava vežući se za receptore koji nalaze se u mnogim tkivima i organima i preko njih utiče na funkcije kao što su koštani metabolizam, ćelijski rast, imunitet i druge. Zbog toga je ovaj vitamin važan u prevenciji upala, infekcija i autoimunih bolesti. Manjak vitamina D povećava rizik od bolesti (mišićno-koštanih, srca i krvnih sudova, bubrežnih, šećerne bolesti i zaraznih bolesti).
Imuni odgovor: Istraživanja pokazuju da vitamin D ima ulogu u modulaciji imunog sistema, te da značajno smanjuje incidencu autoimunih bolesti, kao što su reumatoidni artritis, bolesti štitne žlijezde (Hašimotov tireoiditis, Gravesova bolest), dijabetes melitus tip 1 i crijevne upalne bolesti.
Uloga vitamina D kao imunomodulatora jeste, jednostavno rečeno, da prevenira nenormalni imuni odgovor. Djeluje tako da jača oslabljeni imuni sistem, smanjujući prejak imuni odgovor, što je slučaj sa autoimunim bolestima. Kod pacijenata koji već imaju neko autoimuno oboljenje, suplementacija vitaminom D smanjuje progresiju, odnosno napredovanje bolesti i stabilizuje stanje. Budući da manjak, ali i višak D vitamina u organizmu mogu uzrokovati različite zdravstvene smetnje, prije uzimanja preparata vitamina D potrebno je obratiti se doktoru i odrediti njegov nivo u serumu.
Veza između vitamina D i štitne žlijezde: Hormoni štitne žlijezde uključeni su u održavanje adekvatne koncentracije D vitamina, a imunomodulatorna uloga D vitamina može uticati na razvoj autoimunih bolesti štitne žlijezde. Rezultati medicinskih istraživanja o uticaju suplementacije D vitaminom kod bolesnika sa bolestima štitne žlijezde dokazuju značajnu korelaciju i značajan pad vrijednosti anti-tireoperoksidaznih antitijela (TPO-at) kod pacijenata koji koriste suplementaciju D vitaminom i pozitivno djelovanje protiv bolesti. Zbog toga je korisno i kod hipotiroidnih i hipertiroidnih bolesnika držati D vitamin u opsegu normalnih vrijednosti.
Zdravlje kostiju kod oboljelih od štitne žlijezde: Održavanje zdravlja kostiju nije jednostavan proces i ne zavisi isključivo od unosa dovoljne količine kalcijuma. Drugi važni nutrijenti, poput vitamina D3 i K2, te minerala magnezijuma, uz odgovarajuću fizičku aktivnost i zdravlje digestivnog i imunog sistema, ključni su faktori održavanja gustine kostiju. Hormoni štitne žlijezde esencijalni su za normalan razvoj skeleta i normalan metabolizam kostiju kod odraslih, ali mogu imati štetne efekte na koštane strukture u stanjima kada su nivoi hormona poremećeni. Upravo, jedan od ciljeva liječenja bolesti štitne žlijezde jeste održavanje normalnih vrijednosti nivoa hormona, kako bi se spriječili štetni efekti njihovog disbalansa na druge organe, uključujući i kosti. Zato je potrebno na vrijeme dijagnostikovati i početi tretirati bolesti štitne žlijezde.
Vitamin K čini grupa strukturno sličnih spojeva esencijalnih za normalno funkcionisanje organizma. Najvažniji su vitamin K1, koji se unosi u organizam biljnom hranom (npr. zeleno lisnato povrće), i K2 koji proizvode bakterije u crijevima ili se unosi hranom životinjskog porijekla (npr. zreli sir, meso). Uloga vitamina K1 u zgrušavanju krvi je već odavno poznata, dok uloga vitamina K2 mnogima još uvijek predstavlja nepoznanicu. Različite studije su utvrdile važnu ulogu vitamina K2 u metabolizmu kostiju i održavanju zdravlja kardiovaskularnog sistema, te se on često i kombinuje sa vitaminom D3.
D3+K2: Skoro svaka druga osoba, pogotovo pacijenti sa oboljenjima štitne žlijezde imaju deficit vitamina D. Obzirom na pozitivno djelovanje protiv oboljenja štitne žlijezde, podizanje imuniteta i uticaj na značajan pad paratireoidnog hormona kod hiperparatireoidizma.
