Sukob između Iran i Israel nastavlja se intenzivirati, uz sve veći broj žrtava i širenje borbi na druge dijelove Bliskog istoka. Prema riječima iranskog ambasadora pri Ujedinjenim nacijama Amir Saeid Iravani, u američko-izraelskim napadima na Iran poginule su najmanje 1.332 civilne osobe, dok su hiljade ranjene.
Istovremeno, u iranskim napadima na Izrael poginulo je najmanje 11 ljudi, dok je šest američkih vojnika izgubilo život tokom sukoba. Tokom ranih jutarnjih sati u subotu iz Irana su lansirane nove rakete prema izraelskoj teritoriji, nakon čega je izraelska protivzračna odbrana presretala projektile iznad zemlje.
Nakon tog napada izraelska vojska pokrenula je novi val zračnih udara na ciljeve u iranskoj prijestonici Teheranu. Među pogođenim objektima, prema iranskim medijima, bila je i teheranska zračna luka Mehrabad. Paralelno s tim, izraelske snage nastavile su napade i na susjedni Lebanon, gdje tvrde da gađaju položaje povezane s Iranom i pokretom Hezbollah.
Izraelske vlasti navode da je cilj operacija u Libanonu slabljenje i uklanjanje Hezbolaha, organizacije koja ima snažan politički i vojni utjecaj u toj zemlji još od 1980-ih. Tokom sedmice Hezbolah je ispalio rakete na Izrael, tvrdeći da je to odgovor na ubistvo iranskog vrhovnog vođe Ali Khamenei na početku sukoba.
Zbog intenzivnih bombardiranja u Libanonu, prema podacima Norwegian Refugee Council, oko 300.000 ljudi napustilo je svoje domove u posljednjih nekoliko dana. Libanonsko ministarstvo zdravstva navelo je da su u izraelskim napadima poginule najmanje 123 osobe, dok je više od 680 ranjeno.
Sukob je izazvao snažne reakcije i na globalnom tržištu. Cijene nafte naglo su porasle, dok su evropske i američke berze zabilježile pad. Posebnu zabrinutost izaziva situacija u Strait of Hormuz, ključnom pomorskom prolazu kroz koji prolazi oko petine svjetske dnevne trgovine naftom.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da bi američka mornarica mogla pratiti trgovačke brodove kroz Perzijski zaljev kako bi osigurala plovidbu. S druge strane, iranska Revolucionarna garda poručila je da ne strahuje od američke prisutnosti u tom području.
Istovremeno, izvještaji iz američkih medija navode da Russia navodno dijeli obavještajne informacije s Iranom o kretanju američkih vojnih brodova i aviona na Bliskom istoku, iako ruski zvaničnici nisu komentirali te navode.
U međuvremenu, administracija u Washingtonu nastoji ubrzati proizvodnju naoružanja kako bi podržala vojne operacije. Bijela kuća procjenjuje da bi aktuelna kampanja mogla trajati između četiri i šest sedmica.
Napetosti ostaju visoke, dok diplomatski napori za zaustavljanje sukoba za sada nisu donijeli konkretne rezultate.
