Federacija Bosne i Hercegovine do kraja godine bi mogla dobiti novi Zakon o radu, koji donosi niz važnih novina u oblasti radnih odnosa. Prednacrt zakona uskoro bi se trebao naći pred Vladom FBiH, nakon čega slijedi upućivanje u parlamentarnu proceduru.
O glavnim izmjenama govorio je Adnan Delić, federalni ministar rada i socijalne politike, istaknuvši da je zakon izrađen u saradnji s predstavnicima relevantnih institucija, sindikatima, poslodavcima i akademskom zajednicom, uz tehničku podršku programa EU for you.
Modernizacija i usklađivanje s EU direktivama
Novi Zakon o radu usklađen je s pravnim aktima Evropske unije i donosi niz rješenja koja prate savremene trendove na tržištu rada. Među najvažnijim novinama su unapređenje radnih uslova, veća zaštita prava i dostojanstva radnika, sigurnije radno okruženje te regulacija rada na daljinu, rada na izdvojenom mjestu i rada putem digitalnih platformi.
Delić navodi da je izrada zakona bila izazovna upravo zbog potrebe da se pronađe balans između interesa poslodavaca i prava radnika:
“Zakon mora prepoznati potrebe modernog tržišta, ali i zaštititi osnovna prava zaposlenih. Naš cilj je jasan – siguran, dostojanstven i pravedan rad za sve.”
Strože kazne za rad “na crno”
Ministar je pojasnio da novi zakon zadržava i dodatno pojačava mehanizme borbe protiv neprijavljenog rada. Kontrolu će i dalje vršiti inspektori Federalne i kantonalnih inspekcija rada, a kazne su predviđene i za poslodavce i za odgovorne osobe, ali i za radnike koji pristanu na rad bez prijave.
Novi pristup slobodnim danima
Zakon predviđa da svaki radnik ima pravo na najmanje 24 sata odmora sedmično, dok se raspored radnih i slobodnih dana definiše internim aktima poslodavca, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu.
Posebnu pažnju privlače odredbe koje se odnose na vjerske i tradicijske potrebe radnika. Predviđa se da poslodavac mora omogućiti do 60 minuta odmora jednom sedmično zbog obavljanja vjerskih obreda – a to vrijeme će se računati kao radno.
Pored toga, novina je i četiri dana plaćenog odsustva godišnje koje radnici mogu koristiti za vjerske ili tradicijske praznike, prema vlastitom izboru.
“Ova odredba sada postaje obavezujuća – poslodavac je dužan uvažiti zahtjev radnika, uzimajući u obzir organizaciju rada,” pojasnio je Delić.
Radno vrijeme i fleksibilnost
Iako zakon ne uvodi obavezno fleksibilno radno vrijeme, ostavlja mogućnost njegovog uvođenja kroz dogovor između poslodavca i radnika. Delić ističe da Zakon o radu postavlja osnovni okvir, dok se specifičnosti svake profesije uređuju kroz interne akte i kolektivne ugovore.
“Ne možemo jednim zakonom propisati detaljna pravila za sve djelatnosti – od zdravstvenih radnika i novinara do pekara i policajaca. Zakon definira temeljna prava, a sve drugo se uređuje na nižem nivou.”
Novi Zakon o radu, zaključuje Delić, predstavlja važan korak ka modernijem i pravednijem tržištu rada u Federaciji BiH, u skladu s evropskim standardima i potrebama savremenog društva.