U Medžlisu Islamske zajednice (MIZ) Vitez večeras je održana tribina “Život i djelo Kasim-ef. Dobrače”.
Tribina je realizovana kao dio manifestacije “Dani Ajvatovice”, a tokom nje su govorili direktor Studentskog centra Islamske zajednice dr. Ferid Dautović i stručni saradnik u Institutu za islamsku tradiciju Bošnjaka hafiz dr. Elvir Duranović.
– Ono što je karakteristično za islam u Bosni i Hercegovini je to da se on svo vrijeme širio pod pokroviteljstvom uleme. Prvi imami ovdje su iz džamija koje su se nalazile u utvrđenjima širili islam na ovom području. Imami su kroz stoljeća bdjeli nad islamom u Bosni i Hercegovini, podučavajući njegovoj primjeni u aktuelnom trenutku. Jedan od tih imama je Kasim-ef. Dobrača – rekao je dr. Duranović.
Ovom prilikom je efendiju Dobraču opisao kao alima koji je cijeli svoj život posvetio islamu.
Kasim-efendija Dobrača se školovao na Azharu, te se kao mlad i školovan teolog vratio u Sarajevo, gdje se u potpunosti angažovao kroz El-Hidaje. Jedan je od osnivača Udruženja Mladi muslimani, čije se pozitivne posljedice osjećaju do današnjeg dana – podsjetio je dr. Duranović.
Osvrnuo se i na činjenicu da je efendija Dobrača zbog toga što je bio principijelan musliman, nepravedno osuđen na zatvorsku kaznu nakon rata.
– Čak i poslije rata nikada nije dobio status koji bi zasluživao kao alim u tadašnjem društvu. Raznišljajući o tome da li bi bilo dobro da je efendija Dobrača ušao u strukture Islamske zajednice što mu je nuđeno, kao istraživač sam zaključio da mi je mnogo značajniji rad kojem se umjesto toga posvetio, rad na katalozima orijentalnih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke – zaključio je dr. Duranović.
Dr. Ferid Dautović je iz perspektive priređivača knjige “Kasim-ef. Dobrača: Sabrana djela” istakao da je riječ o alimu čiji život i djelu podsjećaju na obavezu razumijevanja poruke islama unutar određenog društvenog konteksta.
– Ono što posebno izdvajam kada govorimo o Kasim-ef. Dobrači je to da je pokušavao učiti ulemu i one kojima se obraćao da se razumijevanje islama treba kontekstualizirati, kao i to da svaki narod treba dati svoje najbolje domaće razumijevanje islama – pojasnio je dr. Dautović.
Kako je naglasio, Dobrača je time insistirao da bosanska ulema treba dati odgovore na određena pitanja kroz koja se prolazi.
– Time je pojašnjavao da aktuelni problemi traže duboko promišljanje i razumijevanje Kur’ana i sunneta na osnovu analogije, konsenzusa uleme i drugih temelja islama pomoću kojih se analiziraju određena pitanja i daju odgovori – rekao je dr. Dautović.
Na tragu predstavljene tvrdnje, ocijenio je da su radovi i vazovi efendije Dobrače pokazatelj zrelosti, promišljanja i razumijevanja islama u kontekstu vremena i društveno-političkog uređenja u Bosni i Hercegovini.
Kasim-ef. Dobrača je završio Šerijatsku sudačku školu u Sarajevu, a potom i arapski jezik i književnost na Al-Azharu u Kairu. Radio je kao profesor u Gazi Husrev-begovom medresi.
Bio je predsjednik El-Hidaje. Uhapšen je 1945. godine, nakon čega je ubrzo pušten. Ponovo je uhapšen 1947. godine i osuđen na 15 godina zatvora, pa mu je kazna smanjena na 12 godina. Na ahiret je preselio 1979. godine.
