Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj 15. novembra 2023. godine donijela Odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene.

Jasmina Biščević Tokić, zastupnica SDA u Predstavničkom domu Parlamentna Federacije problematizirala je donošenje ove odluke, a u intervjuu za Patriju ističe je odluka sporna iz više razloga, a prije svega jer reguliše pitanje promjene namjene šumskog zemljišta koje predstavlja državnu imovinu.

„Odluka je po svom nazivu, a posebno po svom sadržaju, formulisana tako da predviđa mogućnost korištenje šumskog zemljišta u druge namjene, a ne za namjenu kojoj šume po svojoj prirodi služe.

Dakle, radi se o promjeni namjene šumskog zemljišta, a to predstavlja raspolaganje državnom imovinom. Ova odluka predviđa da čak i kada se šumsko zemljište dodjeljuje na privremeno korištenje, to korištenje može biti u druge namjene, a ne za izvornu namjenu koje šume same po sebi imaju. Dakle, jasno je da odluka podrazumijeva raspolaganje državnom imovinom, a na što entiteti nemaju pravo. Šta više, odluke o raspolaganju državnom imovinom uopšte ne mogu donositi entiteti, prije nego se takva mogućnost eventualno propiše državnim zakonom.

Patria: Da li Vi ustvari tvrdite da odluka Vlade FBiH predstavlja uzurpaciju prava države BiH i da predstavlja kršenje Ustava BiH?

„Naravno, ovom odlukom se upravo uzurpiraju imovinski interesi države BiH, ali i krše odluke Ustavnog suda BiH. Prema Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine koji je donio visoki predstavnik, ali i prema odlukama Ustavnog suda BiH, uređivanje državne imovine je u isključivoj nadležnosti institucija BiH, u konkretnom slučaju Parlamenta BiH. Dakle, neustavnost odluke proizilazi iz činjenice da Vlada FBiH uređuje pitanje koje uopšte nije u njenoj nadležnosti.

Podsjećam da je Ustavni sud BiH još 2012. godine donio odluku kojom je utvrdio da Republika srpska nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije koja je predmet Zakona o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske i pod zabranom je raspolaganja, jer je to pitanje, prema Ustavu Bosne i Hercegovine, nadležnost države Bosne i Hercegovine. Dakle, ako jedan entitet nema ustavnu nadležnost da reguliše pitanje raspolaganja državnom imovinom, jasno je da to pravo ne može imati ni drugi entitet, u konkretnom slučaju FBiH. Želim naglasiti da je potpuno identičan stav zauzeo i OHR.

Patria: Međutim, premijer FBiH, Nermin Nikšić je u medijskim istupima javno ustvrdio da je Vlada FBiH imala podršku i svojevrsnu saglasnost OHR za donošenje ove odluke. Kako Vi komentirate ovakve izjave?

„Takve tvrdnje su potpuno neosnovane, ali i netačne. Ovo na najbolji način potvrđuje akt Pravnog odjela OHR-a broj: 029/2023/JLD/SS od 15.09.2023. godine koji je u vezi sa ovom Odlukom Vlade FBiH upućen Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, a u kojem je eksplicitno navedeno da promjena namjene šumskog zemljišta očigledno dovodi do značajnih pravnih posljedica za predmetnu imovinu i samim tim bi predstavljala radnju raspolaganja za koju je potrebno aktivno učešće i saglasnost vlasnika, što znači države BiH.

Dakle, premijer Nikšić i Vlada FBiH, iako su bili upoznati sa stavom OHR-a, su takav stav ignorisali i postupili upravo suprotno tom stavu. Zbog toga očekujem i određenu reakciju visokog predstavnika, s obzirom da je Vlada FBiH sav teret svog očigledno neustavnog postupanja, pokušala prebaciti na OHR. Želim naglasiti i činjenicu da je upravo visoki predstavnik donio Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine i da se pravni stavovi OHR-a u vezi sa primjenom tog Zakona mogu smatrati i autentičnim i pravno obavezujućim tumačenjem njegovih odredbi.

Patria: Vi tvrdite da premijer Nikšić iznosi netačne informacije i da nije tačno da je OHR podržao donošenje odluke Vlade FBiH?

„Da, jer se u aktu Pravnog odjela OHR-a broj: 029/2023/JLD/SS od 15.09.2023. godine precizno navodi da bi promjena namjene šumskog zemljišta, prema zakonu koji je donio visoki predstavnik, predstavljala ustavri raspolaganje državnom imovinom, a to se ne može učiniti bez aktivnog učešća i saglasnosti države BiH. U interesu javnosti, važno je pojasniti da se u pomenutom aktu OHR-a precizno navodi da se dodjela šumskog zemljišta na privremeno korištenje, ali bez promjene njegove namjene, ne bi mogla smatrati raspolaganjem u smislu Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine. Međutim, odlukom Vlade FBiH se upravo vrši dodjela na privremeno korištenje šumskog zemljišta i to u druge namjene, što potvrđuje da se radi o promjeni namjene šumskog zemljišta i shodno tome raspolaganju državnom imovinom.

Patria: Koje su Vaše procjene u vezi sa ovom odlukom Vlade FBiH, da li ona moža utjecati negativno na potencijalne investiore?

„Želim naglasiti da investiranje u BiH ne može za rezultat imati nanošenje štete interesima države BiH, niti za posljedicu može imati kršenje njenih zakona, a posebno ne kršenje državnog Ustava ili nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH. Investiranje podrazumijeva obostrani interes, kako investirora tako i države BiH. Smatram da se donošenjem ovakvih odluka kojima se podriva vladavina prava i stvara ekonomska nesigurnost ustvari nanosi najveća šteta potencijalnim investitorima.

O ovome su računa morali voditi, prije svega, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva koji je bio i predlagač ove odluke i premijer FBiH Nermin Nikšić. Resorni ministar, premijer FBiH, ali i potencijalni investitori trabaju biti svjesni činjenice da je prema Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine ništava svaka odluka, akt, ugovor ili bilo koji drugi pravni instrument kojim se raspolaže državnom imovinom suprotno zakonu.

Patria: S obzirom da ste aktualizirali ovo pitanje, da li namjeravate preduzimati neke konkretne aktivnosti kako bi se donošenje ove odluke i zvanično preispitalo i postavilo pitanje odgovornosti za njeno donošenje?

„Naravno, već na prvoj sjednici Predstavničkog doma FBiH ću, kroz zastupničko pitanje, zatražiti dostavu cjelovite informacije i kompletne dokumentacije od resornog federalnog ministra i Vlade FBiH u vezi sa donošenjem ove odluke.

Smatram da odgovornost za njeno donošenje snose prije svega, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva koji je i predlagač ove odluke, ali premijer Vlade FBiH koji snosi odgovornost za rad Vlade. Također, zatražit ću zvanično očitovanje federalnog i državnog pravobranilaštva čija je osnovna funkcija da štite Ustav BiH i Ustav FBiH, ali i da vrše poslove pravne zaštite imovine i imovinskih interesa BiH.

Naravno, razmotrit ćemo i postojanje mogućnosti za upućivanje zahtjeva nadležnim tužilaštvima da se uključe u ovo pitanje, jer ne treba zaboraviti činjenicu da se donesenom odlukom Vlade FBiH državi BiH uskraćuje prihod koji bi ona mogla ostvarivati na osnovu privremenog korištenja šumskog zemljišta.

Smatram da je na ovakav način oštećen Budžet države BiH i o tome bi nadležni istražni organi trebali voditi računa po službenoj dužnosti. Donesenom odlukom se predviđa raspodjela prihoda ostvarenog korištenjem šumskog zemljišta između FBiH i kantona u omjeru omjeru 40%-60%. Dakle, država BiH iakoje vlasnik šumskog zemljišta ostaje uskraćena za bilo kakav prihod. I na kraju, razmotrit ćemo koji su pravni mehanizmi na raspolaganju da se ova, očito neustavna Odluka Vlade FBiH, ospori pred Ustavnim sudom FBiH ili Ustavnim sudom BiH. Naravno, zatražit ćemo i reakciju OHR-a, jer ne treba zaboraviti da je u javnosti ozbiljno narušen kredibilitet visokog predstavnika tvrdnjama da OHR stoji iza ovakve odluke Vlade FBiH.

Patria: I na kraju, kako Vi razumijevate odnos aktuelne vlasti, a prije svega predstavnika Trojke, prema državnoj imovini?

„Očito je da Trojka državnu imovinu smatra „imovinom bez gospodara“, odnosno „alajbegovom slamom“, kao nešto s čime svako može raditi što ga volja. Takav odnos je za svaku osudu i s aspekta interesa države BiH on je nesumnjivo izdajnički, jer ukoliko ugrožavate interese države BiH, ako raspolažete državnom imovinom bez njenog odobrenja, ako državi uzimate prihod i ekonomski slabite državu, onda je jasno da takvim postupanjem izdajete državu BiH.

Stavljati na korištenje nešto što je državno, a istovremeno za takvu odluku ne tražiti saglasnost i odobrenje države, pa čak i potpuno ukinuti pravo države da se pita za raspolaganje njenom imovinom, je ne samo izdaja, nego i atak na državu. Takvo postupanje jednostavno ne korespondira sa državnim interesom.

Patria

Share.

Comments are closed.